Rota Palagruzona

Tradicionalna regata Komiža - Palagruža

FESTIVAL MORA ROTA PALAGRUZONA 2013.


Ovo je peta Rota palagruzona, koju organizira Grad Komiža u suradnji sa kulturnom ustanovovom  “Ars halieutica” iz Komiže , Udrugom Palagruza iz Komiže i agencijom Alternatura iz Komiže.


Rezultati regate Rota Palagruzona 2013.

Mala regata leteći cilj, start 09:20

1

Gajeta Kulaf

 

2

Gajeta Tomislav

 

3

Gajeta Bože pomozi

 

 

Palagruza, start 09:20

1

Falkuša Mikula

16:11:50

2

Falkuša Comeza lisboa

16:16:38

3

Jaruh

17:20:50

4

Kuter HRM

18:4:17

5

Leut Bažokić

18:07:05

6

Leut Gušte

18:23:20

7

Paranca Zmaj

19:09:00

8

Leut Šajeta

20:03:00



Festival mora, broda, ribara i sjećanja

I ove godine Komižu je probudio jedan izniman, po mnogo čemu unikatan i u svjetskim razmjerima prepoznat festival. Naime, već po peti put za redom u Komiži se održava Festival mora Rota palagruzona.

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_1.jpg

Bogat i zgusnut program započeo je u četvrtak, 20. lipnja, s radionicom za djecu i mlade u komiškoj Čitaonici, na kojoj se mlade otočane želi educirati drevnim vještinama upravljanja brodom. Za prvu temu je izabrana teorija jedrenja i to je tek jedna u nizu radionica u organizaciji vrlo živahne i agilne udruge “Palagruza”, koja je ujedno i jedna od glavnih udruga čijim se radom i održava ovogodišnja Rota palagruzona 2013.

Znanstvena elita o kulturi mora

U petak, 21. lipnja, u novouređenom Kulturnom centru Ivan Vitić održana je Međunarodna znanstvena konferencija “Brod kao kulturno dobro”, na kojoj su svoja izlaganja održali najugledniji stručnjaci u čijem djelokrugu zanimanja je kultura mora.

Skup je otvorio prof. dr. Joško božanić, koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenog skupa, a koji je za ovu prigodu izabrao temu “Običaj ritualnog spaljivanja broda u Komiži: svetost običaja i/ili uništavanje baštine?”.

Prof. dr. Joško Božanić

Prof. dr. Joško Božanić

Prof. dr. sc. Nenad Bobanac je održao izlaganje na temu “Počeci i razvoj istraživanja hrvatske maritimne baštine u Hrvatskoj”. O projektu obnove korčulanskog leuta govorio je prof. dr. sc. Roko Markovina. “Diomedov put” neiscrpna je i fascinantna tema, pogotovo kad o njoj govori dr. sc. Branko Kirigin, koji je u potrazi za Diomedom i njegovim davnim svijetom poveo brojne arheološke i znanstvene ekspedicije, od kojih su najzanimljivije one provedene na Palagruži.

Znanstveni skup u Kulturnom centru Ivan Vitić

Znanstveni skup u Kulturnom centru Ivan Vitić

Tore Friis Olsen je doputovao čak iz Norveške, kako bi podijelio svoje iskustvo u istraživanju nematerijalne kulturne baštine pomorske Norveške. Dr. Mate Perišić je održao predavanje o lanterni na Palagruži, prof. dr. sc. Vladimir Skračić o svijetu kurnatske gajete, doc. dr. sc. Maja Miše o jadranskim antičkim putevima, mr. sc. Miroljub Kučić o sardeli kao temelju opstanka Dalmacije, dok je mr. sc. James Bender govorio o pomorskoj baštini u Hrvatskoj.

Ovjekovječena ljepota u fotografijama Borisa Kragića

Istoga dana u večernjim satima u gradskoj Čitaonici otvorena je izložba poznatog fotografa Borisa Kragića, Hvaranina koji je i u Komiži kao doma, jer od samog početka rađanja komiške gajete falkuše Komižu u kontinuitetu drži na nišanu svog fotoobjektiva, a ono što se iz tog objektiva pojavi na zaslonu ekrana ili na zidovima izložbenih prostora čovjeka sasvim sigurno ostavlja bez daha.

Rino Budrović, Boris Kragić i Dubravka Zanki

Rino Budrović, Boris Kragić i Dubravka Zanki

Izložbu su otvorili tek izabrani gradonačelnik Grada Hvara Rino Budrović i komiška dogradonačelnica Dubravka Zanki, a sve je svojim poetsko-dramskim nastupom začinio Kalafot iz Komiže Tonko Božanić Pepe. Tema izložbe je “Hvar metropola mora”, a izložbu je moguće pogledati tijekom čitavog trajanja manifestacije Rota palagruzona 2013.

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_5.jpg

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_6.jpg

Drugi dan festivala završio se filmski! Naime, u Kulturnom centru Ivan Vitić upriličena je filmska večer s dva autora: Cedric Barateau – “Brest 2012″ i Dinko Božanić Pepe – Adriatic Adventure, decoupage prema filmu Maria Salleta “Falkušom do Palagruže”.

Put do na kraj svijeta

Dakako, centralni događaj Festivala mora Rote palagruzone je veličanstvena regata od Komiže do Palagruže. Sa svojih 42 nautičke milje to je najduža regata ove vrste na čitavom svijetu. Nije onda teško dokučiti zašto je tako poseban osjećaj bio naći se u rano jutro u subotu, 22. lipnja o.g. na komiškoj rivi!

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_7.jpg

Ispraćaj na komiškom lukobranu

Ove godine je regata podijeljena na dvije dionice, prema kategoriji brodova. Za male brodove organizirana je Mala regata, od Komiže do Biševa, dok je za gajete falkuše i veće brodove izazov i dalje isti: tko će prije od komiškog lukobrana do žala Vele Palagruže.

Ceremonija ispraćaja Rote palagruzone odvijao se od 08.00 do 09.00 sati. Limena glazba iz Visa marširala je komiškom rivom, koja je vrvjela ljudima: jednima koji su se spremali na put Diomedovom rutom i rutom komiških ribara galiota, i drugima koji su ih došli pozdraviti i zaželjeti im dobar vitar do najudaljenijeg našeg mitskog otoka Palagruže.

Počasni gosti

Počasni gosti

Komiška gradonačelnica i saborska zastupnica Tonka Ivčević, kao pravi svićor koji ne maše družini s kopna, kao i svih prethodnih godina stala je na čelo parade i prva se odlučila ukrcati na brod.

A Rotu palagruzonu došli su ne samo pozdraviti, već i sudjelovati u njoj i ministar uprave Arsen Bauk, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić, pomoćnik ministra poljoprivrede Miro Kučić, te zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Robert Hranj, koji je ujedno, kao poseban izaslanik Predsjednika Republike Ive Josipovića, i otvorio ovogodišnju Rotu Palagruzonu.

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_9.jpg

Da komodor Robert Hranj nije tek tako zapovjednik mornarice, demonstrirao nam je odmah po pozdravnom govoru, kada se presvukao u običnu mornarsku majicu i uzeo veslo u ruke na kuteru HRM-a, s kojim je i stigao do Palagruže.

Dvije regate

U regatama na Roti palagruzoni 2013. sudjelovalo je ukupno 11 brodova, od toga tri u Maloj regati od Komiže do Biševa, i osam u povijesnoj regati od Komiže do Palagruže.

U Maloj regati sudjelovali su brodovi “Bože pomozi” s kapetanom Denisom Andresom, “Tomislav” s kapetanom Željkom Županovićem, te “Kulaf” s kapetanom Franom Milčićem.

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_10.jpg

U Veloj regati sudjelovali su dvije komiške gajete falkuše, “Comesa Lisboa” s kapetanom Jadranom Gamulinom i “Mikula” s kapetanom Šimom Stipaničev, te brodovi “Kuter HRM” s kapetanom nevenom Katićem, “Jaruh” s kapetanom Željkom Jeratom, “Šajeta” s kapetanom Lucianom Keber, “Zmaj II” s kapetanom Ivom Pešić, “Guste” s kapetanom Tonkom Skračićem, i “Bažokić” s kapetanom Ivanom Šikićem.

Kuter HRM

Kuter HRM

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_12.jpg

Regatu su pratila i dva logistička broda, “Palagruža” i prelijepa “Kraljica mora”, koja bi, kako svojom vanjštinom tako i svojom unutrašnjošću zavela i one koji ne vole more da se zaljube u brod, jer se ova barka ne bi postidjela ni boljih hotela, a ni jedan hotel nema baš tako lijepo jedrilje, koje se s vjetrom u njedrima doimlje kao san za koji nisi suguran da li ga snivaš ili mu svjedočiš. Sat na tom brodu otkucava sasvim neku drugu hemisferu.

Susret

Susret s Palagružom je teško opisati riječima. Ili ako su riječi već nužne da bi taj susret bar pokušali dočarati, onda to nikako ne bi mogla biti forma informativnog članka. Poezija je to o kojoj se ne može pisati bez uzburkanih emocija, jer taj sraz kopna i mora, mora i hridi, doista uzbuđuje, izaziva, omamljuje, poput pravih morskih sirena, ljudskom oku nevidljivih, ali sveprisutnih pod tim čistim plavetnim nebom na srid kulfa mora Jadranskog.

Palagruža

Palagruža

Za nas rođene u tom moru i odnjihane na hrapavim ribarskim rukama, ovaj otok oltar, ova kamena kost što leži zabačena izvan dohvata običnih ruku, taj poj nevidljivog a stvarnog, nedokučivog a opipljivog, minulog a sadašnjeg, toliko je živ da prožima ne samo ljudsku dušu u kojoj su poput limunovog soka iscijeđene sve duše naših predaka, već i tijelo, ovo fizičko, koje se ježi, koje muti oko, koje mijenja ritam disanja, koje se poigrava silom teže, koje nam nedvosmisleno govori: tu si! Ovo je taj kraj svijeta o kojem je pričao nono! Ovo je početak svemira odakle te sustižu glasovi mitskih bića koja te prate još od kad si bio dijete!

Lanterna na Palagruži

Lanterna na Palagruži

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_15.jpg

Toliko je velik taj malen otok, u otajstvu prostora, onog u nama i onom oko nas, da ma kako doživljavao svoju veličinu pred njim znaš da ćeš zauvijek ostati tek majušno dijete zagledano u zagonetku vremena, koje nam oduzima mogućnost da se vraćamo natrag, u dječju igru, maštu i mit, zreli jer smo ljudi koji navodno razume sve, a opet znamo i to da na ovom mjestu ne znamo ništa, i nema tog vremena koje će nam otkriti baš sve tajne – neki dalek otok, ili bar neki njegov Kamik ili Galijula, ili pak neka podvodna hrid, zauvijek će biti i ostati s onu stranu naše znatiželje.

Palagruža prva u EU

Po dolasku na Palagružu popeli smo se na njen vrh, na lanternu koja je izgrađena 1875. godine, a gdje su nas dočekali ljubazni lanternisti. Impozantno zdanje jednako impresionira kao i sam otok, a uspinjanje uskom stazom do lanterne još je jedan sasvim poseban doživljaj.

Bila je ovo ujedno i prilika da obilježimo veliki povijesni trenutak koji nam nadolazi za nekoliko dana, kada će Hrvatska postati 28. članica velike zajednice europskih država.

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_16.jpg

Na simboličan način, podizanjem hrvatske zastave i zastave EU, koju su zajedno podigli zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević, htjeli smo proslaviti dvadeset godina teškog i mukotrpnog puta kojega je prošla Hrvatska od okupirane i u ratu razorene zemlje do ravnopravnog članstva u obitelji najrazvijenijih zemalja današnjega svijeta. Ta hrvatska pobjeda je morala biti obilježena i ovdje, na najudaljenijoj točki hrvatskog Jadrana, koja će za desetak dana ujedno biti i granica EU.

Hvarani Hvaranima

Posebno dirljiv prizor odvio se i na žalu Palagruže, gdje se okupila grupica Hvarana da odaju poštu tragično stradalim ribarima s otoka Hvara. Naime, oko 1 700. godine dvije posade gajeti falkuši, oko 20 ljudi, za vrijeme jednog ribolova na Palagruži, dok su se odmarali na žalu, pokrilo je kamenje koje se odronilo sa obronka koje se uzdiže nad žalom. Ostali su zauvijek ležati pod odronjenim kamenjem, koje od tog događaja i nosi naziv “Pol Forane”. Preživio je samo jedan dječak, kojega su poslali pitati neke namirnice za ručak kod druge ribarske družine, a koja je bila smještena na drugoj strani plaže.

Hvarani

Hvarani

Ugledni hvarski vinar Andro Tomić, operni umjetnik Dinko Lupi i kapetan Jadran Gamulin, uz buket cvijeća, zapalili su im svijeću i otpjevali dirljivu pjesmu na hvarskom dijalektu “Koliko je vrimena da ni sunce sjalo…”

http://www.mojotokvis.com/wp-content/uploads/2013/06/rota2013_18.jpg

Bio je to samo jedan trenutak u vječnosti, pored ovih ljudi kada je lijepo bilo biti čovjekom. Jedna tiha suza, dvije, sačuva više ljepote nego je život kadikad može dati, kao što i jedna pjesma može povezati više ljudi i stoljeća, nego nam ih netko može oduzeti. Kultura sjećanja, još kad je spontana i iskrena, ogledalo je i naših vlastitih lica i duša. Kad izbrišemo sjećanja, ne ostaje ništa!

Ples na mjesečini

Ipak, festival mora, iako je manifestacija koja je sva posvećena sjećanju na tisuću godina dugu povijest komiških ribara, ne bi bio festival kada u njemu ne bi uživali i oni koji se sjećaju.

Prof. dr. Joško Božanić čita pismo komiških ribara duždu

Prof. dr. Joško Božanić čita pismo komiških ribara duždu

Uz Papinu veceru, koju su spremali vrijedni dečki iz udruge “Palagruza”, za glazbeni dio bila je zadužena grupa Ljetno kino. Dobro, možda ovi rokeri nikada ne osvoje platinastu Ameriku, ali sasvim sigurno ulaze u povijest kao prva grupa koja je održala koncert na Palagruži! Dečki su tako dobro svirali da se čitavo žalo rasplesalo do kasno, kasno u noć. Iako zapravo noć i nije bila tako mračna, jer se mjesec pobrinuo da bude skoro pa pun, kao što su bila puna i srca onih koji su se imali prilike ove bajkovite noći naći baš tu, na žalu, negdje točno na pola puta između neba i zemlje.

Fešta na rivi, proglašenje pobjednika

I eto ga, naspavali se nismo a već je svanuo novi dan, a Festival mora nije završio. Trebalo je natrag u Komižu. Tamo se priredio doček za pobjednike Regate palagruzone 2013.

Klapa Liket

Klapa Liket

Klapa Issa

Klapa Issa

Uz klapu Liket, žensku klapu Issa i grupu Abakus, dobru spizu i još bolju atmosferu, na komiškoj rivi proglašeni su pobjednici Regate palagruzone 2013.

U Maloj regati, od komiže do Biševa, pobjedu je odnio brod “Kulaf” s kapetanom Franom Milčićem. Drugo mjesto osvojio je brod “Tomislav” s kapetanom Željkom Županovićem, dok je na trećem mjestu brod “Bože pomozi” s kapetanom Denisom Andres.

U tradicionalnoj regati od Komiže do Palagruže i ove godine pobjedu je odnila komiška gajeta falkuša “Mikula”, s kapetanom Šimom Stipaničevim. Sa samo 4 minuta zakašnjenja, na drugom mjestu je ostala gajeta “Comesa Lisboa” s kapetanom Jadranom Gamulinom. Na trećem mjestu su Murterini s brodom “Jaruh” i kapetanom Željkom Jeratom. Na četvrtom mjestu je “Kuter HRM” s kapetanom Nevenom Katićem. Na petom mjestu je “Bažokić” s kapetanom Ivanom Šikićem. Na šestom mjestu je brod “Guste” s kapetanom Tonkom Skračićem. Na sedmom mjestu je brod “Zmaj II” s kapetanom Ivom Pešićem, dok je na osmom mjestu brod “Šajeta” s kaoetanom Lucianom Keberom.

Družina gajete "Mikula" - Pobjednici Regate palagruzone 2013.

Družina gajete “Mikula” – Pobjednici Regate palagruzone 2013.

U ime organizatora, nagrade je svima uručio otac Regate Palagruzone i začetnik jedne velike priče o kulturi sjećanja, o kulturi broda i kulturi mora, prof. dr. Joško Božanić. Narodu mora ne treba posebno objašnjavati tko je taj putnik s Diomedove rute.

Onima koji pričaju o zemlji s tisuću otoka i najljepšim morem na svijetu, a povjereno im je da o njoj odlučuju i da se o njoj brinu, neka je na njihovu sramotu ako ne znaju ili se prave da ne znaju kakvo blago imaju!


Preuzeto sa portala Moj otok Vis

Vinko Kalinić