Rota Palagruzona

Tradicionalna regata Komiža - Palagruža

PRVI DAN   "HVAR"

Ponedjeljak, 21. lipnja

Od 21. do 25. lipnja 2010. godine nakon 74 godine obnovljenja je povijesna regata tradicionalnih brodova komiških ribara Rota Palagruzona u organizaciji kulturne ustanove Ars halieutica iz Komiže. Ova u Evropi jedinstvena regata oživljena je poslije sedam desetljeća kao prvorazredan kulturni događaj kojim Kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem Ars halieutica iz Komiže potvrđuje kontinuitet svog programa istraživanja, očuvanja i promocije hrvatske maritimne baštine na svjetskoj razini. Poslije velikih svjetskih festivala kao što su EXPO 98 u Lisabonu 1998., Promediterrania u Palamòsu (Španjolska) 1998. Celebration of Seas and Ocenas u Dubrovniku 2000., Fête internationale de la mer et des marins u Brestu 2000, 2004. I 2008, Regata Storica u veneciji 2005. I 2006., dana 4. rujna  2009. Utemeljena je Rota palagruzona, a ove je godin  po prvi put i realizirana u tri etape: od Hvara do Visa, od Visa do Hvara i od Komiže do Palagruže.

Većina prijavljenih brodova za Rotu Palagruzonu okupila se u Mandraću u hvarskoj luci u ponedjeljak 21. lipnja 2010. godine. Zbog lošeg vremena neki brodovi iz dalekih matičnih  luka putovali su do Hvara i po nekoliko dana.

Razlog dolasku u Hvar jest evokacija davnog povijesnog događaja vezanog za najstariji poznati dokument o palagruškoj regati. To je dokument iz godine 1593. kada su se u hvarskoj Loži sastali komiški svićari, zapovjednici falkuša, koji su svojim barkama doplovili 9. svibnja 1593. u Hvar, koji je tada bio središte hvarske komune pod venecijanskom upravom, a koja je obuhvaćala i otok Brač i Vis. Oni su doplovili svojim falkušama u Hvar da bi dogovorili propozicije regate od Komiže do Palagruže. Tom je prilikom dogovoreno da regata krene iz Komiže početkom ribolovnog mraka 20. svibnja u pratnji hvarske ratne galije radi obrane od gusara, da glavari Palagruže budu komiški ribari Franjo Borčić i Jakov Bogdan, da nitko ne smije sam krenuti prema Palagruži pod prijetnjom kazne višegodišnjeg veslanja na galiji u okovima, da svi moraju biti naoružani sabljama i puškama i da ne smiju voditi sobom mladiće mlađe od 18 godina.

 Mandrać u Hvaru – susret povijesnih brodova, 21. lipnja 2010.

(foto Boris Kragić)

U hvarsku luku ddoplovili su brodovi s raznih strana hrvatske obale i otoka:

1.       iz Betine doplovila je u Hvar gjajeta „Kurnatarica“ novosagrađen školski brod udruge „Latinsko idro“ za obuku mladih s kapetanom Zdenkom Bilićem;

2.       iz Murtera leut „Jaruh“ s kapetanom Željkom Jeratom;

3.       gajeta „Dumina“ iz Tribunja s proslavljenim kapetanom Šimom Stipanićevim koji je

prvi Hrvar u povijesti koji je sam u regati preplovio Atlantik od Francuske do Brazila 2007 godine;

4.       iz Vela Luke doplovila je u Hvar gajeta „Pomozi Bože“ s kapetanom Denisom Andreis;

5.        iz Splita doplovio jenajstariji brod među svima koji sudjeluju u Roti palagruzoni leut „Slobodna Dalmacija“, sagrađen u 19. Stoljeću, 1894. godine, čiji je vlasnik novinske kuća Slobodna Dalmacija, s kapetanom James Bender iz New Yorka koji je je za ovu priliku pripremio posadu sastavljenu od mladića i djevojaka iz kuće za djecu bez roditeljske skrbi „Maestral“ iz Splita;

6.       iz Splita je doplovio u Hvar i leut „Leute moj“ čiji je kapetan Davor Ljubić;

7.       iz Murtera doplovio je leut „Bažokić“ s kapetanom Ivom Šikićem.

8.       iz Bakra, poslije pet dana plovidbe, doplovio je svojom gajetom „Šajeta“ čuveni brodomaketar Luciano Keber;

9.       iz Šibenika u Hvar je stigao leut kapetana Ive Ninića „Šjor Brane“, koji se proslavio svojim putovanjem u Izrael 2000. godine;

10.   iz Crikvenice doplovio je danski ribarski brod, kuter „Bente Dorte“ s kapetanom Krešimirom Vidasom;

11.   škuner „Lirica“ sagrađen u Korčuli 1938., doplovio je iz matične luke Šibenik pod zapovjedništvom kapetana Maria Antića;

12.   u Rotu palagruzonu uključila se i kaštelanska karavela „Santa Maria“, replika Columbove „Santa Marie“, koju je sagradio Fabjan Klaić koji je za ovu priliku pozvao za kapetana iskusnog pomorca i čuvenog skipera Lea Lemešića; 

13.   slovenac Tomaž Kortnik doplovio je svojom korčulanskom gajetom RG – 985, ali bez jedara jer ih nije stigao za ovu priliku napraviti, no ipak je htio sudjelovati makar i veslajući;

14.   u Mandraću hvarskome bila je i domaća barka akademskog slikara i kapetana Darka Šoše, njegova „Mociguzica“;

15.   još jedna domaća barka pridružila se u mandraću brodovima za regatu, pasara arheologa i kapetana Branka Kirigina čije je ima „Lesna“ staro ime Hvara;

16.   gajeta „Comeza-Lisboa“ jedini je od tri prijavljena komiška broda sudinika Rote palagruzone doplovio u Hvar, s kapetanom Tonkom Božanićem Grujom;

17.   gajeta falkuša „Mikula“ iz Komiže, čiji je kapetan bio Pino Vojković, pridružila se Roti Palagruzoni u gradu Visa;

18.   kuter „Komiža“, s kapetanom Darkom zankijem, pridružio se Roti palagruzoni također u Visu.

 

Kapetan murterskog leuta „Bažokić“ Ive Šikić u hvarskom Mandraću,

(foto Boris  Kragić) 

Nakon okupljanja svih učesnika u hvarskom Mandraču, koji je u tom trenutku s tim povijesnim brodovima izgledao kao realizirana vizija maritimnog muzeja živih brodova, u hvarskoj Loži počela je predstava, kratka inscenacija dijaloga iz 1593. napisana na temelju povijesnih dokumenata a izveli su je Joško Božanić u ulozi svićora Nicola Bosanicha i književnik iz Zagreba Tahir Mujičić u ulozi venecijanskog providura conte Pietra Longa.

Potom su se predstavili svi kapetani i njihove posade, a druženje se nastavilo dugo u noć uz zajedničku večeru kojom je gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić počastio sve sudionike Rote Palagruzone.