Rota Palagruzona

Tradicionalna regata Komiža - Palagruža

ČETVRTI DAN  "REGATA KOMIŽA - PALAGRUŽA"

Četvrtak, 24. Lipnja 

Svanuo je odlučujući, najvažniji dan Rote Palagruzone, dan odlučujuće bitke s miljama do 42 milje dalekog žala Palagruže. Vjetar je bio sjeverni, lagan, a jutarnja tramontana obećava popodnevno skretanje vjetra na maestral. Na procjeni kad će se to dogoditi konkurenti su razvili svoje strategije. Maestralom je najlakše jedriti prema Palagruži jer puše iz idealnog smjera – u desni kvartir od krme. 

SASTANAK KAPETANA

U osam sati sastaju se kapetani radi konačnog dogovora. Pravila su svima poznata. Regatni odbor odredio je da start bude sa linije Mula točno u 9:20 minuta. Regatni odbor koristi gliser „Jastog“ koji je za ovu priliku Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva stavilo na raspolaganje za Rotu palagruzonu. 

REGATNI ODBOR

Provedba regate po zadanim natjecateljski pravilima te kontrola ispunjavanja propozicija i pravila povjereni su Regatnom odboru koji je odredio YC Host iz Visa.  Predsjednik je bio Igor Piacun, a članovi Dami Višić, Siniša Bilić i Sani Delić

PRATEĆI BRODOVI

Direktor poduzeća Plovput Mate Perišić  dodijelio je Roti palagruzoni brzi gliser iz Korčule „Plovput 7“  koji je namijenjen fotografima i filmskim snimateljima.  Na njemu su poznati fotografi Ivo Pervan, Jadran Babić iz Slobodne Dalmacije, Boris Kragić iz Hvara, novinarka Slobodne Dalmacije Jordanka Grubač, filmski snimatelj Petar Granić sa HRT te filmski snimatelj Milan Latković i Dinko Božanić sa Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu koji snimaju materijal za dokumentarni film o Roti palagruzoni. S njiima je i Thomas J. Strodel američki snimatelj koji radi za njuoršku TV produkcijsku kuću 24FPS PRODICTIONS koja je odlučila napraviti dokumentarni film o Roti palagruzoni. 

Ministarstvo Mora RH sudjelovalo je u Roti palagruzoni svojim novosagrađenim jedrenjakom „Kraljica mora“ pod zapovjedništvom mladog kapetana Marina Mustaća. Ta ljepotica među brodovima hrvatskog mora prvi se put pojavila u komiškoj luci da bi pratila regatu. Na njoj su bili smješteni novinari i snimatelji među kojima i 12 novinara iz inozemstva u organizaciji Hrvatske turitičke zajednice

Glavni logistički brod Rote palagruzone bio je brod Hidrografskog Instituta u Splitu. Ovaj brod pratio je falkušu „Comeza-Lisbboa“ dva puta prilikom njena putovanja u Veneciju na čuvenu Regata storica, prošle godine prilikom utemeljenja Rote palagruzone i na ovoj prvoj Roti čiji start se tog jutra nestrpljivo očekivao u brodovima pretrpanoj komiškoj luci. Zahvaljujući susretljivosti direkotra Hidrografskog instituta iz Splita dr.sc. Zvonka Gržetića i Zlatana Kosovića, načelnika plovnih objekata i managementa Hidrografskog instituta, koji je i plovio s nama, dobili smo brod na kojemu je bila naša prava publika, ali i mnoštvo entuzijasta i dragih prijatelja koji će na putu do Palagruže pripremati materijal za goleme teće u kojima će se kuhati Papina vecera kojom Rota Palagruzona evocira davni susret komiških ribara s papaom Aleksandrom III. na Palagruži 1177. godine.


CEREMONIJA PARTENCE

Na bini pred tvrđavom Komuna prvi je govornik izaslanik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva Tonči Božanić koji i kao domaćin Komižanin govori govori o doprinosu komiških ribara ne samo u povijesti hrvatskog ribarstva, već i o njihovu doprinosu svjetskom ribarstvu.

Besjeda državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede Tončija Božanića

(foto Boris Kragić) 

Budući da je pokrovitelj regate Rota palagruzona predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović morao zbog nepredvidljivih okolnosti otkazati već najavljen dolazak u Komižu poslao je svoga izaslanika Hrvatske ratne mornarice admirala Antu Urlića koji je u Komižu doplovio ratnim brodom HRM „Dubrovnik“. Admiral Urlić istakao je veliku ulogu komiških ribara u očuvanju hrvatskog maritimnog prostora naglašavajući činjenicu da Hrvatska ima danas golem akvatorij oko najudaljenijih pučinskih otoka među kojima je Palagruža znatno bliža talijanskoj obali nego hrvatskoj. Tu zaslugu pripisao je upravo komiškim ribarima čija je zasluga ovom regatom na dostojan način obilježena.

 

 

 Besjeda zapovjednika Hrvatske ratne mornarice admirala Ante Urlića

(foto klapa Gusarice) 

U Komiškim je kafićima tog jutra bila je glavna tema pitanje tko će pobijediti. Dvije falkuše bile su apsolutni favoriti, ali mnogi su tog jutra davali prednost falkuši „Mikula“ čiji je vlasnik poduzetnik i likovni kolekcionar iz Zagreba Tomislav Kličko. Za rotu Palagruzonu falkuša  „Mikula“ pripremila je novu lantinu dugu 17 m, četiri metra dužu  od one koju ima „Comeza-Lisboa“ i novo jedro za tu lantinu. Izgledalo je da posada falkuše „Mikula“ želi ispitati krajnje granice plovidbenih mogućnosti falkuše. Tim dramskim zapletom  koji je tog jutra bio glavna tema na svim štekatima komiških kafića dočekana je start regate.

 

 Topovnjača „Dubrovnik“ HRM kojom je došao u Komiži izaslanik predsjednika RH kontraadmiral Ante Urlić

(foto Jozo Vitaljić) 

 

TOPNICI SA BRAČA

Početak treće etape regate označio je pucanj topa topnika Sv.Roka iz Sutivana na Braču. Posadu topa činili su Roko Zuanić, Bepo Lukšić, Tonči Zuanić i Mihovil Ljubetić koji su u Komižu posebno došli za ovu prigodu, a samo paljenje   izvršio je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i zapovjednik HRM kontraadmiral Ante Urlić, koji je u 09:20 topničkim hitcem označio start prema 42 nautičke milje udaljenoj Palagruži.

 

Admiral HRM Ante Urlić (peti s lijeva), izaslanik predsjednika RH priprema se da pucnjem iz topa označi start prve Rote palagruzone

(foto Dinko Božanić)

  

Na znak topovskog hica u 9:20 kreće Rota palagruzona

(foto Jozo Vitaljić) 

Odmah poslije starta  počela je rivalska borba dviju falkuša  da što prije izađu iz Komiške vale i dohvate se otvorenog mora gdje će dočekati prve jače refule tramontane. Falkuša „Mikula“ odmah je pokazala prednost golemog svog latinskog jedra i počela je povećavati distancu od falkuše „Comeza-Lisboa“. I leut „Jaruh“ kao brod koji bolje jedri od falkuše kad je vjetar u orcu uspio je doći na puntu Stupišće, na izlazu iz komiške vale, prije „Comeze-Lisboe“.

 

BORBA S MILJAMA

 Falkuša „Mikula“ ostavlja za sobom falkušu „Comeza-Lisboa“ u Komiškoj vali

(foto Boris Kragić )

  

Borba za što bolju poziciju pri izlasku iz Komiške vale gdje puše kontinuiran vjetar – tramontana

(foto Dinko Božanić) 

Po izlasku na otvoreno more počinju kalkulacije o tome na kojoj poziciji dočekati maestral koji bi s velikom vjerojatnosti trebao zapuhati: Pitanje je ključno kad će tramontana skrenuti u maestral i koliko će jak biti.  To je posebno važno pitanje za falkušu „Mikula“ jer ima golemo latinsko jero koje bi u slučaju jačeg maestrala trebalo kratiti što nimalo nije lako s tako dugom lantinom na uzburkanom moru. Dva stratega „Mikuline“ plovidbe mladi kapetan Pino Vojković i iskusni skiper iz Splita Leo Lemešić koji je za ovu etapu regate pojačao posadu „Mikule“ odlučuju se ploviti na vjetar kako bi kad dočekaju popodnevni maestral bili brži i pretekli „Comezu-Lisbou“. Stratezi plovidbe „Comeza-Lisboa“ kapetan Tonko Gruje i prvi kapetan ove barke na svjetskoj izložbu u Lisabonu Dubrovčanin Jadran Gamulin, koji je ovaj put bio član posade, odlučuju se za rotu 165 što je direktna rota od rta Stupišće prema Palagruži budući da je iskusni kapetan Gruje točno prociojenio da će maestral zapuhati kasno i da protivnička falkuša neće moći ostvariti prednost velikog jedra. 

 

Falkuša „Mikula“ punim jedrima prema Palagruži

(foto Boris Kragić) 

Murterski leut „Jaruh“ prvi je uspio izaći iz Komiške vale i jedini je bio od svih brodova ozbiljan konkurent falkušama u prvom dijelu regate. Murterska škola jedrenja i ovdje je na ruti prema Palagruži pokazala da je doista baštinila znanja i umijeća tradiciju starih mornara kojima je jedrenje bio svakodnevni život.

 

 Vesela družina leuta „Jaruh“ pobjednika prve etepe Rote palagruzone

(foto Boris Kragić) 

Što je vrijeme više odmicalo „Comeza-Lisboa“ stcjecala je sve veću prednost pred „Mikulom“ koji je, kao i većina regatnih brodova, otišao previše na zapad u nadi skorog skretanja teamontane u maestral. Budući da je tramontana do kasna puhala, što znači da je dugo bio vjetar u krmu, tandem Tonko Gruje i Jadran Gamulin odlučili su upotrijebiti olujno jedro falkuše umjesto floka i postaviti ga posve bočno pomoću improviziranog drugog baštuna za koji su upotrijebili veslo. Na taj način brod je bolje hvatao vjetar i falkuša je odmakla konkurentskim brodovima.

 Falkuša sa olujnim latinskim jedrom umjesto floka daleko odmiče ispred konkurentskih brodova koji se naziru na horizontu (dvije bijele točke na horizontu lijevo)

(foto Ivo Pervan)

 

 Posadaalkuše Comeza-Lisboa na domak Palagruže traži konkurentske brodove na horizontu; s lijeva na desno (Tonko Gruje, Jadran Gamulin, Dino Božanić, Andrija Jončić, Jakša Stanojević Maltez i Joško Božanić) 

(foto Dinko Božanić)

 

PRIBLIŽAVANJE CILJU 

Nekoliko milja prije cilja posada falkuše „Comeza-Lisboa“ primijetila je kako se jedro falkuše „Mikula“ na horizontu sve više povećava. Maestral je sada već prilično ojačao i falkuša „Mikula“ sada je mogla postići maksimalnu brzinu koju su joj omogućila velika jedra i smjer vjetra u krmeni kvartir. Ali na Comezi-Lisboi već se slavilo pobjedu jer je razmak od „Mikule“ bio tako velik da je pobjeda bila osigurana. 

 

Falkuša „Mikula“ pred Palagružom

(Foto Dinko Božanić)

  

„Comeza-Lisboa“ stiže na Palagružu, a za njom „Mikula“

(foto Dinko Božanić)

 

Falkuša „Comeza-Lisboa“ prije cilja skida glavno jedro

(foto Dinko Božanić)

    

„Comeza-Lisboa“ prva ulazi u cilj poslije 7 sati 16 minuta i 45 sekundi plovidbe

(foto Dinko Božanić)